*** empty log message ***

svn path=/trunk/; revision=6036
This commit is contained in:
fsns
2006-02-03 08:59:04 +00:00
parent 1731c37718
commit 45e7901d64
3 changed files with 358 additions and 0 deletions

131
documents/freesoftware.sr.xhtml Executable file
View File

@@ -0,0 +1,131 @@
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<!DOCTYPE html
PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">
<html lang="sr">
<head>
<title>FSS Evrope - Šta je slobodan softver?</title>
</head>
<body>
<div> <!-- The header will be inserted here -->
<!-- Begin page content -->
<center>
<h2>Šta je slobodan softver?</h2>
</center>
<p class="indent">Reč "free" u terminu "free software" se odnosi na slobodu, a ne na cenu. Srpski
jezik, na sreću, nema ovakvih problema, pa je "slobodan" jasan pokazatelj sustine.
Ovo značenje pomenutog termina je u upotrebi od 80-ih godina, a prvi put je
dokumentovano u Biltenu GNU projekta, broj 1. deo 6. [<a name="ref1" href="#1">1</a>]
januara 1989. U suštini, slobodan softver definišu šetiri slobode:</p>
<ul>
<li class="indent"><b>Sloboda korišćenja programa u bilo koje svrhe.</b>
<p class="indent"> <em>Ograničnja korišćenja slobodnog softvera kao što su vremeska (probni period,
istek licence), geografska (da se program ne može koristiti u određenoj
zemlji) ili ograničenja svrhe korišćenja (korišćenje u nekomercijalne svrhe)
program čine neslobodnim.
</em></p>
</li>
<li class="indent"><b>Sloboda uvida u način funkcionisanja programa (otvoreni kod).</b>
<p class="indent"> <em>Ograničavanje uvida u izvorni kod programa, shvatanja njegovog funkcionisanja
ili modifikovanja istog program čine neslobodnim. Bez slobode modifikaicije
izvornog koda programa, korisnici ostaju u nemilosti jednog subjekta, odnosno
proizvođača.</em></p>
</li>
<li class="indent"><b>Sloboda redistribucije kopija.</b>
<p class="indent"> <em>Softver može biti kopriran i distribuiran bez ograničenja, načelno besplatno.
Ukoliko ovo nije dozvoljeno, program nije slobodan. Ukoliko korsnik to želi,
kopiranje/distribucije može biti naplaćena.</em></p>
</li>
<li class="indent"><b>The freedom to improve the program, and release your
improvements to the public, so that the whole community
benefits.
Sloboda unapređivanja programa i objavljivanja unapređenja.</b>
<p class="indent"> <em>Ova sloboda omogućava korisnicima koji su mogućnosti (programerima)
da reše potencijalni proble i unaprede program bez ograničenja. Ovo može
i ne mora biti naplaćeno.</em></p>
</li>
</ul>
<p class="indent">Navedene slobode predstavljaju prava, ne obaveze, ali poštovanje ovih sloboda u društvu
u perspektivi može biti obavezujuće za pojedinca. Suština je da slobodan softver
ne mora značiti nekomercijanu upotrebu. Broj kompanija koje deo svog
poslovanja ili kompletno poslovanje baziraju na slobodnom softveru raste. Slobodan
softver pravno omogućava pružanje tehničke podrške, ali onemogućava stvaranje monopola
na istu.</p>
<h3>Terminologija</h3>
<p class="indent">English seems to be the only language in which such a strong ambiguity
exists between freedom and price. When translated into other languages, Free
Software becomes "logiciels libre" in French, "software libre" in
Spanish, "software libero" in Portugese, "Fri Software" in Danish or
whatever is the equivalent term in the local language referring to
freedom.
Engleski je verovatno jedini jezik koji termin free koristi podjednako za označavanje
slobode i cene. Zato se u terminu "free software", "free" koristi za označavanje slobode.</p>
<b>Otvoreni kod (Open Source)</b>
<p class="indent">Trećeg februara 1998. godine, u vreme Netscapeovog objavljivanja otvaranja koda
svog web browsera, grupa ljudi se sastala i Palo Altu, Silikonska dolina,
kako bi započela marketinšku kampanju za promociju slobodnog softvera koristeći
termin "open source", u cilju što brže komercijalizacije slobodnog softvera
i njegovog prihvatanja u kapitalističkoj eri moderne ekonomije. U svrhu ostvarenja
svojih ciljeva, ostavili su po strani suštinske i dugiročne principe (filotofija,
etika i društveni uticaj slobodnog softvera) osvrćući se na tehničke prednosti
slobodnog softvera.[<a name="ref3" href="#3">3</a>]</p>
<p class="indent">Termin "otvoreni kod" je služio za označavanje softvera u istom smislu kao i termin
"slobodan softver". No, danas se ovaj termin koristi u različite namene, počevši od
slobodnog softvera do Microsoftovog programa za sigurnost državnih institucija.[<a name="ref4" href="#4">4</a>]</p>
<b>Libre Software</b>
<p class="indent"> U cilju da ispravi pogrešno razumevanje engleskog termina "free" i raznoliko
korišćenja termima otvoreni kod, Evropska komisija je povela inicijativu koja je
1992 ustanovila novi termin "Libre Software". Ovaj termin je uspeo da se suprotstavi
pogrešnom tumačenju prethodna dva i može služiti kao odlična alternativa
za zaobilaženje pomenutih problema.</p>
<h3>Reference</h3>
<p class="footnote">[<a name="1" href="#ref1">1</a>]
<code class="footnote"><a name="ref2" href="http://www.gnu.org/bulletins/bull6.html">http://www.gnu.org/bulletins/bull6.html</a></code>
</p>
<p class="footnote">[<a name="2" href="#ref2">2</a>] Za potpunu definiciju pogledajte
<code class="footnote"><a name="ref4" href="http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html">http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html</a></code>
</p>
<p class="footnote">[<a name="3" href="#ref3">3</a>] Za referencu pogledajte <!--<code class="footnote"--><a
name="ref6"
href="http://www.opensource.org/advocacy/faq.html">http://www.opensource.org/advocacy/faq.html</a><!--/code-->:
<em>Kako je "open source" povezan sa "free software"? The Open Source
Initiative is a marketing program for free software. It's a pitch for
"free software" on solid pragmatic grounds rather than ideological
tub-thumping. The winning substance has not changed, the losing attitude
and symbolism have.
Inicijativa za otvoreni kod (The Open Source Initiative) je marketing za slobodan
softver. OSI u prvi plan stavlja tehnološke prednosti softver, zanemarujući
pitanja slobode.</em></p>
<p class="footnote">[<a name="4" href="#ref4">4</a>]U ovom programu vladine institucije plaćaju Microsoftu određenu naknadu kako bi
imale uvid u određene delove sistema. Na prvi pogled ovo može biti korisno, ali
u suštini nije, jer nikada ne mogu znati u šta postoji uvid, a koji softver
se nalazi na sistemima. Naravno ovaj pristup ne obezbeđuje slobodu.</p>
<!-- End page content -->
</div> <!-- The footer will be inserted here -->
</body>
<timestamp>$Date$ $Author$</timestamp>
</html>
<!--
Local Variables: ***
mode: xml ***
End: ***
-->

113
documents/whyweexist.sr.xhtml Executable file
View File

@@ -0,0 +1,113 @@
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<!DOCTYPE html
PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN"
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">
<html lang="sr">
<head>
<title>FSS Evrope - Zašto postojimo?</title>
</head>
<body>
<div> <!-- The header will be inserted here -->
<!-- Begin page content -->
<div align="center">
<h2>Zašto postojimo?</h2>
</div>
<p>Fondacija za slobodan softver Evrope (FSS Evrope, eng. FSF Europe) je nastala
2001. godine kao sestrinska organizacija Fondacije za slobodan softver (FSS, eng. FSF)
čije je sedište u SAD, u cilju podrške svim aspektima <a href="freesoftware.html">slobodnog softvera</a>
u Evropi.</p>
<p>Faktori zbog kojih je osnivanje FSS Evrope bilo neophodno.</p>
<ul>
<li><p>Pre svega, slobodan softver je prestao da bude američki fenomen.
Evropa ima jednu od najvećih zajednica programera koji rade na
slobodnom softveru, dok mnogi danas poznati projekat
korene vuku upravo iz Evrope.</p></li>
<li><p>Drugi faktor se tiče uobičajenog shvatanje slobodnog softera
koje se odnosi na njegovu ekonomsku prirodu, što je glavni uzrok pažnje
političkih i novinarskih krugova.</p>
<p>Softver kao takav u velikoj meri prevazilazi svakodnevicu i
postaje bitan faktor kod koga zavise mnogi aspekti života.
Kao i razvoj ljudskog društva, softver se od ekonomkog elementa
transformiše u tekovinu kulture povećavajući svoje prisustvo
u svakodnevnom životu.</p>
<p>Za razliku od štampanih medija, automobila ili telefona, na primer,
čija se vrednost može proceniti gotovo na prvo pogled, softver
ima drugačiju prirodu. Softver ne može biti prosto reprodukovan, već
njegova reprodukcija u isto vreme predstavlja i njegovu evoluciju.</p>
<p>Zato je softver specifičan u odnosu na druge fenomene u prošlosti.
Otkriće softvera se najbolje može uporediti sa otkrićima jezika, pisma ili
nauke.</p>
<p>Od presudne je važnosti za budućnost čovečanstGNU General Public Licenseva da softver opstane kao
kulturno dobro i bude dostupan svima, sačuvan u biliotekama, kao
svo znanje čovečanstva.</p>
<p>Kao metod za dostizanje ovakvih ciljeva bi trebalo da bude uspostavljanje
novog načina razmišljanja, pre svega kod faktora koji imaju moć odučivanja
u ime naroda, kod političara.</p>
<p>Najbitniji zadatak FSS Evrope je ustanovljavanje pomenutih
principa i načina razmišljanja kao opšte prihvaćenih.</p>
</li>
<li><p>Treći faktor, ili bolje reći zadatak, je
osiguravanje slobodnog softvera.</p>
<p>GNU opšta javna licenca (GNU General Public License) i GNU
lesser opšta javna licenca (GNU Lesser General Public License)
Fondacije za slobodan softver su najuobičajenije licence koje
se koriste za slobodan softver u celom svetu.</p>
<p>U tu svrhu postoji zajednica (incumbent) FSS i FSS Evrope kako bi pravna
zaštita slobodnog softvera bila osigurana.</p>
</li>
<li><p>Kao četvrto, dugoročni uspeh se bazira na praktičnoj primeni
slobodnog softvera.</p>
<p>Zbog svega navedenog, FSS Evrope i FSS zajedno rade da organizacionim
aspektima <a href="gnuproject.html">GNU projekta</a>, učestvuju u razvoju
slobodnog softevra i pružaju podršku kompanijama i pojednicima voljnim
da pređu na korišćenje slobodnog softvera.</p>
</li>
<li><p>Na kraju, softver poseduje velike ekonomske potencijale pa je neophodno
uključiti ekonomiju pri izgradnji svesti osobodnom softveru.</p>
<p>To znači da je potrebno otvoriti perspektive kompanijama
kako bi svoje delatnosti bazirale na slobodnom softveru.</p>
<p>Ovo je takođe jedan od zadataka Fondacije.</p>
</li>
</ul>
<p>Više informacija na temu slobodnog softvera možete naći
na adresi: <code>
<a href="http://www.gnu.org/philosophy/philosophy.html">http://www.gnu.org/philosophy/philosophy.html</a>
</code>
</p>
<p><em> Georg C. F. Greve
&lt;<a href="mailto:greve@gnu.org">greve@gnu.org</a>&gt;,
Hamburg, 23. Jun 2001.</em></p>
<!-- End page content -->
</div> <!-- The footer will be inserted here -->
</body>
<timestamp>$Date$ $Author$</timestamp>
</html>
<!--
Local Variables: ***
mode: xml ***
End: ***
-->

114
help/help.sr.xhtml Executable file
View File

@@ -0,0 +1,114 @@
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<html lang="sr">
<head>
<title>FSS Evrope - Kako se uključiti?</title>
</head>
<body>
<h2>Kako se uključiti?</h2>
<p>Najlakši način za podršku<a
href="../documents/whatwedo.html">delovanju</a> i <a
href="../documents/whyweexist.sr.html">ciljevima</a> FSS Evrope je
volontiranje na poslovima koje je potrebno obaviti. Vrlo smo radosni
zbog pomoći koju smo dobili od zajednice do sada i želimo dobrodošlicu
svakom novom volonteru.</p>
<p>Ukoliko to niste do sada uradili, savetujemo Vam da se registrujete na neku od
<a href="http://mail.fsfeurope.org/mailman/listinfo">mailing listi</a> FSS Evrope
za koju ste zainteresovani i da pogledate arhive i vidite o čemu je do sada
diskutovano.
</p>
<p>Ukoliko želite i možete da pomognete na nekom od poslova, pošaljite email na odgovarajuću
mailing listu. Ukoliko ne pronađete odgovarajuću, pošaljite email na internacionalnu listu
<a href="mailto:team@fsfeurope.org"><code>team@fsfeurope.org</code></a>.
</p>
<p>Kako nam možete pomoći:</p>
<h3>Družina (Fellowship)</h3>
<p class="indent">Najlakši i najdirektiniji način uključivanja u aktivnosti FSS Evrope je
pristupanje <a href="https://www.fsfe.org/">Družini FSS Evrope</a>.
Kao član družine javno ističete svoju podršku i učešće u svim aktivnostima
FSS Evrope, bivate u kontaktu sa istomišljenicima, sastajete se sa njima na
"Slobodnim žurkama" i možete nositi Vašu ličnu <a href="https://www.fsfe.org/card/">
kriptovanu smart-karticu družine</a> kao obeležje osobe koja aktivno
doprinosi slobodi u digitalnim dobu.</p>
<h3>Web strane</h3>
<p class="indent">Web strane predstavljaju konstatnu teškoću jer je njihovo ažuriranje i
dostupnost na više jezika vrlo težak zadatak koji iziskuje stalnu pažnju.
Ujedno web strane predstavljaju najefikasniji način informisanja javnosti
o slobodnom softveru, informatičkom društvu i radu FSS Evrope.</p>
<p class="indent">Pomoć u ovoj oblasti je veoma dobrodošla, a više informacija i
upustva se mogu pronaći <a href="/help/web.html">ovde</a>.</p>
<h3>Prevođenje</h3>
<p class="indent">Centralni zadatak kada je prevođenje u pitanju su web strane, o čemu se više
informacija može naći <a href="/help/web.html">ovde</a>.</p>
<p class="indent">Web strane nisu jedine, već postoji potreba za prevođenjem novinskih izdanja, brošura,
i lifleta kako bi što više ljudi došlo do njih.</p>
<p class="indent">Prevođenje i korektura tekstova predstavljaju dragocenu pomoć u radu FSS Evrope
i odličan način za spontano pomaganje bez obavezivanja na duži rok. Informacije za
prevodioce se nalaze na <a href="/contribute/translators.html">
strani posvečenoj informacijama za njih</a>.</p>
<h3>Sajmovi</h3>
<p class="indent">FSS Evrope treba da utiče na ljude koji nisu svesni činjenice da je
slobodan softver mnogo više od nekoliko odličnih programa, kako bi se
upoznali sa FSS.</p>
<p class="indent">Bitan deo pomenutog delovanja je učešće na sajmovima. Iako možemo da obezbedimo
potrebne štandove, jednu stvar ne možemo: ljude.</p>
<p class="indent">Zato su nam potrebni volonteri koji će biti prisutni na štandovima i razgovarati
sa ljudima, objašnjavajući im filozofiju slobodnog softvera i aktivnosti FSS-a i
GNU projekta. Ništa nije gore od praznog štanda na sajmu. Naročito volimo da imamo
lokalne volontere koji se bave organizacijom štand(ov)a.</p>
<p class="indent">Organizacija sajma se obično odvija na listama na kojma se govori jezik mesta gde se
sajam održava ili na <a href="http://mail.fsfeurope.org/mailman/listinfo/booth">
listi za koorsinaciju organizacije sajmova</a>.</p>
<h3>Koordinacija</h3>
<p class="indent">FSS Evrope deluje u veoma raznolikom okruženju volontera iz mnogih zemalja pa je
vrlo važno zadržati koordinaciju.</p>
<p class="indent">Stoga, ukoliko imate na raspolaganju nekoliko meseci koje biste utrošili na
nešto što je korisno i zabavno, pogledajte <a href="/contribute/internship.html">
Priključi se revoluciji: Interships at FSFE</a>.</p>
<h3>Donacije</h3>
<p class="indent">Još jedan način za podršku Fondaciji su donacije. Kao i svuda, efikasnost FSS
Evrope zavisi od njenih fondova. Plaćenje ljudi koji rade u Fondaciji i za nju,
štampanje materijala, podrška projektima i mnogo toga, zavisi od finansijskih
sposobnosti FSS Evrope. Ukoliko želite da pomognete FSS Evrope na ovaj način,
pogledajte našu <a href="/help/donate.html">stranu za donacije</a>.</p>
</body>
<timestamp>$Date$ $Author$</timestamp>
</html>
<!--
Local Variables: ***
mode: xml ***
End: ***
-->