132 lines
6.6 KiB
HTML
Executable File
132 lines
6.6 KiB
HTML
Executable File
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
|
|
<!DOCTYPE html
|
|
PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN"
|
|
"http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">
|
|
<html lang="sr">
|
|
<head>
|
|
<title>FSS Evrope - Šta je slobodan softver?</title>
|
|
</head>
|
|
<body>
|
|
|
|
<div> <!-- The header will be inserted here -->
|
|
<!-- Begin page content -->
|
|
<center>
|
|
<h2>Šta je slobodan softver?</h2>
|
|
</center>
|
|
|
|
<p class="indent">Reč "free" u terminu "free software" se odnosi na slobodu, a ne na cenu. Srpski
|
|
jezik, na sreću, nema ovakvih problema, pa je "slobodan" jasan pokazatelj sustine.
|
|
Ovo značenje pomenutog termina je u upotrebi od 80-ih godina, a prvi put je
|
|
dokumentovano u Biltenu GNU projekta, broj 1. deo 6. [<a name="ref1" href="#1">1</a>]
|
|
januara 1989. U suštini, slobodan softver definišu šetiri slobode:</p>
|
|
|
|
<ul>
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda korišćenja programa u bilo koje svrhe.</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Ograničnja korišćenja slobodnog softvera kao što su vremeska (probni period,
|
|
istek licence), geografska (da se program ne može koristiti u određenoj
|
|
zemlji) ili ograničenja svrhe korišćenja (korišćenje u nekomercijalne svrhe)
|
|
program čine neslobodnim.
|
|
</em></p>
|
|
</li>
|
|
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda uvida u način funkcionisanja programa (otvoreni kod).</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Ograničavanje uvida u izvorni kod programa, shvatanja njegovog funkcionisanja
|
|
ili modifikovanja istog program čine neslobodnim. Bez slobode modifikaicije
|
|
izvornog koda programa, korisnici ostaju u nemilosti jednog subjekta, odnosno
|
|
proizvođača.</em></p>
|
|
</li>
|
|
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda redistribucije kopija.</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Softver može biti kopriran i distribuiran bez ograničenja, načelno besplatno.
|
|
Ukoliko ovo nije dozvoljeno, program nije slobodan. Ukoliko korsnik to želi,
|
|
kopiranje/distribucije može biti naplaćena.</em></p>
|
|
</li>
|
|
|
|
<li class="indent"><b>The freedom to improve the program, and release your
|
|
improvements to the public, so that the whole community
|
|
benefits.
|
|
Sloboda unapređivanja programa i objavljivanja unapređenja.</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Ova sloboda omogućava korisnicima koji su mogućnosti (programerima)
|
|
da reše potencijalni proble i unaprede program bez ograničenja. Ovo može
|
|
i ne mora biti naplaćeno.</em></p>
|
|
</li>
|
|
</ul>
|
|
|
|
<p class="indent">Navedene slobode predstavljaju prava, ne obaveze, ali poštovanje ovih sloboda u društvu
|
|
u perspektivi može biti obavezujuće za pojedinca. Suština je da slobodan softver
|
|
ne mora značiti nekomercijanu upotrebu. Broj kompanija koje deo svog
|
|
poslovanja ili kompletno poslovanje baziraju na slobodnom softveru raste. Slobodan
|
|
softver pravno omogućava pružanje tehničke podrške, ali onemogućava stvaranje monopola
|
|
na istu.</p>
|
|
|
|
<h3>Terminologija</h3>
|
|
<p class="indent">English seems to be the only language in which such a strong ambiguity
|
|
exists between freedom and price. When translated into other languages, Free
|
|
Software becomes "logiciels libre" in French, "software libre" in
|
|
Spanish, "software libero" in Portugese, "Fri Software" in Danish or
|
|
whatever is the equivalent term in the local language referring to
|
|
freedom.
|
|
Engleski je verovatno jedini jezik koji termin free koristi podjednako za označavanje
|
|
slobode i cene. Zato se u terminu "free software", "free" koristi za označavanje slobode.</p>
|
|
|
|
<b>Otvoreni kod (Open Source)</b>
|
|
<p class="indent">Trećeg februara 1998. godine, u vreme Netscapeovog objavljivanja otvaranja koda
|
|
svog web browsera, grupa ljudi se sastala i Palo Altu, Silikonska dolina,
|
|
kako bi započela marketinšku kampanju za promociju slobodnog softvera koristeći
|
|
termin "open source", u cilju što brže komercijalizacije slobodnog softvera
|
|
i njegovog prihvatanja u kapitalističkoj eri moderne ekonomije. U svrhu ostvarenja
|
|
svojih ciljeva, ostavili su po strani suštinske i dugiročne principe (filotofija,
|
|
etika i društveni uticaj slobodnog softvera) osvrćući se na tehničke prednosti
|
|
slobodnog softvera.[<a name="ref3" href="#3">3</a>]</p>
|
|
|
|
<p class="indent">Termin "otvoreni kod" je služio za označavanje softvera u istom smislu kao i termin
|
|
"slobodan softver". No, danas se ovaj termin koristi u različite namene, počevši od
|
|
slobodnog softvera do Microsoftovog programa za sigurnost državnih institucija.[<a name="ref4" href="#4">4</a>]</p>
|
|
|
|
<b>Libre Software</b>
|
|
<p class="indent"> U cilju da ispravi pogrešno razumevanje engleskog termina "free" i raznoliko
|
|
korišćenja termima otvoreni kod, Evropska komisija je povela inicijativu koja je
|
|
1992 ustanovila novi termin "Libre Software". Ovaj termin je uspeo da se suprotstavi
|
|
pogrešnom tumačenju prethodna dva i može služiti kao odlična alternativa
|
|
za zaobilaženje pomenutih problema.</p>
|
|
|
|
<h3>Reference</h3>
|
|
|
|
<p class="footnote">[<a name="1" href="#ref1">1</a>]
|
|
<code class="footnote"><a name="ref2" href="http://www.gnu.org/bulletins/bull6.html">http://www.gnu.org/bulletins/bull6.html</a></code>
|
|
</p>
|
|
|
|
<p class="footnote">[<a name="2" href="#ref2">2</a>] Za potpunu definiciju pogledajte
|
|
<code class="footnote"><a name="ref4" href="http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html">http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html</a></code>
|
|
</p>
|
|
|
|
<p class="footnote">[<a name="3" href="#ref3">3</a>] Za referencu pogledajte <!--<code class="footnote"--><a
|
|
name="ref6"
|
|
href="http://www.opensource.org/advocacy/faq.html">http://www.opensource.org/advocacy/faq.html</a><!--/code-->:
|
|
<em>Kako je "open source" povezan sa "free software"? The Open Source
|
|
Initiative is a marketing program for free software. It's a pitch for
|
|
"free software" on solid pragmatic grounds rather than ideological
|
|
tub-thumping. The winning substance has not changed, the losing attitude
|
|
and symbolism have.
|
|
Inicijativa za otvoreni kod (The Open Source Initiative) je marketing za slobodan
|
|
softver. OSI u prvi plan stavlja tehnološke prednosti softver, zanemarujući
|
|
pitanja slobode.</em></p>
|
|
|
|
<p class="footnote">[<a name="4" href="#ref4">4</a>]U ovom programu vladine institucije plaćaju Microsoftu određenu naknadu kako bi
|
|
imale uvid u određene delove sistema. Na prvi pogled ovo može biti korisno, ali
|
|
u suštini nije, jer nikada ne mogu znati u šta postoji uvid, a koji softver
|
|
se nalazi na sistemima. Naravno ovaj pristup ne obezbeđuje slobodu.</p>
|
|
|
|
|
|
<!-- End page content -->
|
|
|
|
</div> <!-- The footer will be inserted here -->
|
|
</body>
|
|
<timestamp>$Date$ $Author$</timestamp>
|
|
</html>
|
|
<!--
|
|
Local Variables: ***
|
|
mode: xml ***
|
|
End: ***
|
|
-->
|