107 lines
5.1 KiB
HTML
Executable File
107 lines
5.1 KiB
HTML
Executable File
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
|
|
|
|
<html>
|
|
<head>
|
|
<title>FSS Evrope - Šta je slobodan softver?</title>
|
|
</head>
|
|
|
|
<body>
|
|
<h1>Šta je slobodan softver?</h1>
|
|
|
|
<p class="indent">Reč "free" u terminu "free software" se odnosi na slobodu, a ne na cenu. Srpski
|
|
jezik, na sreću, nema ovakvih problema, pa je reč "slobodan" jasan pokazatelj sustine.
|
|
Ovo značenje pomenutog termina je u upotrebi od 80-ih godina, a prvi put je
|
|
dokumentovano u Biltenu <a href="http://www.gnu.org/bulletins/bull1.txt">GNU projekta, broj 1. deo 1. januara 1989</a>. U suštini, slobodan softver <a href="http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html">definišu</a> šetiri slobode:</p>
|
|
|
|
<ul>
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda korišćenja programa u bilo koje svrhe.</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Ograničenja korišćenja slobodnog softvera kao što su vremenska (probni period, istek licence), geografska (da se program ne može koristiti u određenoj
|
|
zemlji) ili ograničenja svrhe korišćenja (korišćenje u nekomercijalne svrhe)
|
|
program čine neslobodnim.
|
|
</em></p>
|
|
</li>
|
|
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda uvida u način funkcionisanja programa (otvoreni kod).</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Ograničavanje uvida u izvorni kod programa, shvatanja njegovog funkcionisanja
|
|
ili modifikovanja, program čine neslobodnim. Bez slobode modifikaicije
|
|
izvornog koda programa, korisnici ostaju u nemilosti jednog subjekta, odnosno
|
|
proizvođača.</em></p>
|
|
</li>
|
|
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda redistribucije kopija.</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Softver može biti kopriran i distribuiran bez ograničenja, načelno besplatno.
|
|
Ukoliko ovo nije dozvoljeno, program nije slobodan. Ukoliko korsnik to želi,
|
|
kopiranje/distribucija može biti naplaćeno.</em></p>
|
|
</li>
|
|
|
|
<li class="indent"><b>T
|
|
Sloboda unapređivanja programa i objavljivanja unapređenja, kako bi cela zajednica imala koristi.</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Ova sloboda omogućava korisnicima koji su mogućnosti (programerima)
|
|
da reše potencijalni problem i unaprede program bez ograničenja. Ovo može
|
|
i ne mora biti naplaćeno.</em></p>
|
|
</li>
|
|
</ul>
|
|
|
|
<p class="indent">Navedene slobode predstavljaju prava, ne obaveze, ali poštovanje ovih sloboda u društvu
|
|
u perspektivi može biti obavezujuće za pojedinca. Suština je da slobodan softver
|
|
ne mora značiti nekomercijanu upotrebu. Broj kompanija koje deo svog
|
|
poslovanja ili kompletno poslovanje baziraju na slobodnom softveru raste. Slobodan
|
|
softver pravno omogućava pružanje tehničke podrške, ali onemogućava stvaranje monopola
|
|
na istu.</p>
|
|
|
|
<h3>Terminologija</h3>
|
|
<p class="indent">
|
|
Engleski je verovatno jedini jezik koji termin free koristi podjednako za označavanje
|
|
slobode i cene. Zato se u terminu "free software", "free" koristi za označavanje slobode.</p>
|
|
|
|
<b>Otvoreni kod (Open Source)</b>
|
|
<p class="indent">Trećeg februara 1998. godine, u vreme Netscapeovog objavljivanja otvaranja koda
|
|
svog web browsera, grupa ljudi se sastala i Palo Altu, Silikonska dolina,
|
|
kako bi započela marketinšku kampanju za promociju slobodnog softvera koristeći
|
|
termin "open source", u cilju što brže komercijalizacije slobodnog softvera
|
|
i njegovog prihvatanja u kapitalističkoj eri moderne ekonomije. U svrhu ostvarenja
|
|
svojih ciljeva, ostavili su po strani suštinske i dugoročne principe (filotofija,
|
|
etika i društveni uticaj slobodnog softvera) osvrćući se na tehničke prednosti
|
|
slobodnog softvera<a class="fn" href="#fn">1</a>.</p>
|
|
|
|
<p class="indent">Termin "otvoreni kod" je služio za označavanje softvera u istom smislu kao i termin
|
|
"slobodan softver". No, danas se ovaj termin koristi u različite namene, počevši od
|
|
slobodnog softvera do Microsoftovog programa za sigurnost državnih institucija<a class="fn" href="#fn">2</a>.</p>
|
|
|
|
<b>Libre Software</b>
|
|
<p class="indent"> U cilju da ispravi pogrešno razumevanje engleskog termina "free" i raznoliko
|
|
korišćenja termima otvoreni kod, Evropska komisija je povela inicijativu koja je
|
|
1992 ustanovila novi termin "Libre Software". Ovaj termin je uspeo da se suprotstavi
|
|
pogrešnom tumačenju prethodna dva i može služiti kao odlična alternativa
|
|
za zaobilaženje pomenutih problema.</p>
|
|
|
|
<h2 id="fn">Reference</h2>
|
|
|
|
<ol>
|
|
<li>
|
|
Za referencu pogledajte <a href="http://web.archive.org/web/20021217003716/http://www.opensource.org/advocacy/faq.html">OSI
|
|
FAQ</a>:
|
|
<em>Kako je "open source" povezan sa "free software"?
|
|
Inicijativa za otvoreni kod (The Open Source Initiative) je marketing za slobodan
|
|
softver. OSI u prvi plan stavlja tehnološke prednosti softver, zanemarujući
|
|
pitanja slobode.</em>
|
|
</li>
|
|
<li>
|
|
U ovom programu vladine institucije plaćaju Microsoftu određenu naknadu kako bi
|
|
imale uvid u određene delove sistema. Na prvi pogled ovo može biti korisno, ali
|
|
u suštini nije, jer nikada ne mogu znati u šta postoji uvid, a koji softver
|
|
se nalazi na sistemima. Naravno ovaj pristup ne obezbeđuje slobodu.
|
|
</li>
|
|
</ol>
|
|
|
|
</body>
|
|
|
|
<timestamp>$Date$ $Author$</timestamp>
|
|
</html>
|
|
<!--
|
|
Local Variables: ***
|
|
mode: xml ***
|
|
End: ***
|
|
-->
|
|
|