103 lines
6.4 KiB
HTML
103 lines
6.4 KiB
HTML
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
|
|
|
|
<html>
|
|
<head>
|
|
<title>FSFE - Što je slobodan softver?</title>
|
|
</head>
|
|
|
|
<body>
|
|
|
|
<h1>Što je slobodan softver?</h1>
|
|
|
|
<p class="indent">Riječ "free" u pojmu "free software" odnosi se na slobodu, ne cijenu.
|
|
Hrvatski jezik, na sreću, nema ovakvih problema, pa je riječ "slobodan" jasan pokazatelj smisla.
|
|
Ovo se značenje koristi od 80-ih, a prvi puta je zabilježeno u <a href="http://www.gnu.org/bulletins/bull1.txt">GNU biltenu, svezak 1, broj 1</a>,
|
|
izdanom u veljači 1986. Četiri slobode <a href="http://www.gnu.org/philosophy/free-sw.html">definiraju</a> slobodan softver:</p>
|
|
|
|
<ul>
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda pokretanja programa u bilo koju svrhu.</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Ograničavanje pokretanja slobodnog softvera vremenski ("probna verzija traje 30 dana", "licenca ističe 1. Siječnja 2004."),
|
|
ograničavanje svrhe pokretanja ("dopušteno korištenje u nekomercijalne svrhe", "zabranjeno koristiti u svrhu testiranja i usporedbe")
|
|
ili zemljopisno ograničavanje ("ovaj program nije dopušteno koristi u zemlji X") čine program neslobodnim.</em></p>
|
|
</li>
|
|
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda proučavanja načina na koji program radi i prilagođavanja istog svojim potrebama</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Ograničavanje uvida ili promjena programa zakonom ili praktično, poput obvezne kupnje posebne licence,
|
|
potpisivanja ugovora o tajnosti ili - za programske jezike koji imaju više oblika ili načina prikaza - zabrane pristupa
|
|
preferiranom načinu razumjevanja i uređivanja programa (izvornom kodu), također čine program vlasničkim ("proprietary", tj. neslobodnim).
|
|
Bez slobode mijenjanja programa, ljudi su prepušteni na milost i nemilost jednog isporučitelja.</em></p>
|
|
</li>
|
|
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda redistribucije kopija kako bi se pomoglo bližnjemu</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Softver može biti kopiran/distribuiran praktično besplatno.
|
|
Ako vam nije dopušteno program dati osobi u potrebi, to čini program neslobodnim.
|
|
Sam čin možete naplaćivati ukoliko tako odlučite.</em></p>
|
|
</li>
|
|
|
|
<li class="indent"><b>Sloboda poboljšavanja programa i objavljivanja vaših poboljšanja javnosti, u korist cijele zajednice</b>
|
|
<p class="indent"> <em>Svi nisu jednako dobri programeri na svim poljima.
|
|
Neki ljudi uopće neznaju programirati. Ova sloboda dopušta onima koji nemaju vremena ili vještine potrebne za rješavanje
|
|
nekog problema da indirektno iskoriste slobodu mijenjanja softvera. Ovo se može činiti i uz plaćanje.</em></p>
|
|
</li>
|
|
</ul>
|
|
|
|
<p class="indent">Ove slobode su prava, a ne obveze, iako poštivanje ovih sloboda može obvezati pojedinca prema društvu.
|
|
Bilo koja osoba može odabrati ne koristiti ove slobode, no isto tako može odabrati iskoristiti ih sve.
|
|
Posebno treba razumjeti da slobodan softver ne isključuje komercijalnu upotrebu. Ako program ne dozvoljava
|
|
komercijalnu upotrebu i komercijalnu distribuciju, nije slobodan softver. Doista, sve više tvrtki zasnivaju
|
|
svoj poslovni model u potpunosti, ili barem djelomično na slobodnom softveru, uključujući neke od najvećih
|
|
isporučitelja vlasničkog softvera. Slobodan softver omogućuje davanje pomoći i podrške, ali ne čini to obveznim.</p>
|
|
|
|
<h3>Terminologija</h3>
|
|
<p class="indent">Engleski je vjerojatno jedini jezik s toliko neizražajnom razlikom između slobode i cijene.
|
|
Preveden u druge jezike, izraz koji označava "slobodan" jednoznačno se odnosi na slobodu.</p>
|
|
|
|
<b>Otvoreni kod</b>
|
|
<p class="indent">3. veljače, 1998, u praskozorje Netscapeove najave da će svoj preglednik izdati kao slobodan softver,
|
|
grupa ljudi sastala se u Palo Altu u Silicijskoj dolini i predložila početak marketinške kampanje za slobodan softver
|
|
uz korištenje naziva "otvoreni kod". Cilj je bio brza komercijalizacija slobodnog softvera i prihvaćanje slobodnog softvera
|
|
od strane tvrtki i ulagača nove, brzorastuće industrije. U tu svrhu učinili su svjesnu odluku da zanemare sve dugoročne
|
|
probleme (kao što su filozofske, etičke i socijalne implikacije) vezane uz slobodan softver, smatrajući ih preprekama
|
|
na putu brzog prihvaćanja od strane industrije. Predložili su usmjeravanje samo na tehničke prednosti<a class="fn" href="#fn">1</a>.</p>
|
|
|
|
<p class="indent">Izvorno definiran kao ista stvar kao i slobodan softver što se tiče licenci i implementacije, izraz "otvoreni kod"
|
|
- koji ljudi šesto koriste u dobroj namjeri misleći na ono što označava slobodan softver - koristi se za sve više stvari.
|
|
Danas se redovito koristi za sve od slobodnog softvera pa do izrazito neslobodnog Microsoftovog "sigurnosnog programa [američke] vlade"<a class="fn" href="#fn">2</a>.</p>
|
|
|
|
<b>Libre software</b>
|
|
<p class="indent">Kada je Europska komisija počela redovno obrađivati temu slobodnog softvera, željeli su izbjeći višeznačnost engleske
|
|
riječi "free software", kao i nesporazuma oko "otvorenog koda", što je dovelo do prihvaćanja trećeg izraza koji se povremeno pojavljivao
|
|
od 1992.: "Libre software". Ovaj se izraz pokazao otporan na trend korištenja u svakojake svrhe i još uvijek se koristi uz isto značenje
|
|
kao i "slobodan softver", tako da bi mogao ponuditi rješenje onima koji se boje da će biti krivo shvaćeni kada govore engleski.</p>
|
|
|
|
<h2 id="fn">Izvori</h2>
|
|
|
|
<ol>
|
|
<li>
|
|
Za izvor, vidi <a href="http://web.archive.org/web/20021217003716/http://www.opensource.org/advocacy/faq.html">OSI
|
|
FAQ</a>:
|
|
<em>Kako je "otvoreni kod" povezan sa "slobodnim softverom"?
|
|
Inicijativa otvorenog koda je marketinški program za slobodan softver.
|
|
Time se pokušava progurati "slobodan softver" na čvrsto zasnovanim pragmatičkim temeljima,
|
|
umjesto na ideološkom inzistiranju. Presuđujući smisao nije izmjenjen, a gubitnički stav i simbolika jesu.</em>
|
|
</li>
|
|
<li>
|
|
U ovom programu vlade i međuvladine organizacije plaćaju
|
|
poveće sume novca za površan uvid u neke dijelova izvornog koda Windowsa u posebnim Microsoftovim objektima.
|
|
Ovo možda uvećava "osjećaj sigurnosti", ali je u pravilu beskorisno - pogotovo pošto ni ne znaju da li je ono što proučavaju
|
|
uopće ono što imaju na svojim računalim. I naravno, to im ne pruža slobode.
|
|
</li>
|
|
</ol>
|
|
|
|
</body>
|
|
|
|
<timestamp>$Date$ $Author$</timestamp>
|
|
<translator>paxcoder</translator>
|
|
</html>
|
|
<!--
|
|
Local Variables: ***
|
|
mode: xml ***
|
|
End: ***
|
|
-->
|
|
|